Specijalno državno tužilaštvo (SDT) za korupciju i organizovani kriminal tokom prošle godine podiglo je 24 optužnice protiv 147 izvršioca krivičnih djela. Prema podacima SDT-a, specijalni tužioci su u 15 predmeta podigli optužnice protiv 91 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u šest protiv 37 lica za djela visoke korupcije, u tri protiv devet lica za krivično djelo pranje novca i protiv 10 osoba za ostala krivična djela.

Prema podacima SDT-a, imovinska šteta iz optužnica za koruptivna krivična djela iznosila je 69.174.358,50 eura.

Sagovornici „Dana” navode da je pohvalno što SDT postiže rezultate, ali da statistika nije dovoljna, jer građani, koji u svakom istraživanju ističu korupciju kao jedan od glavnih društvenih problema, žele da osjete konkretnije benefite od rada tužilaca.

Koordinator programa za ljudska prava i pravde u NVO Građanska alijansa Zoran Vujičić ističe da je borba protiv korupcije ključna na našem putu ka Evropskoj uniji i konkretni rezultati u ovoj oblasti su pokazatelj koliko smo napredovali.

– Dobro je da je Specijalno državno tužilaštvo počelo konkretnije da se bavi korupcijom. Međutim, to što je SDT podiglo optužnice ne znači da će to na kraju rezultirati i osuđujućom presudom i eventualnim oduzimanjem imovinske koristi. Pa stoga na ovo gledam više kao statistički pokazatelj koji u suštini mnogo ne znači. Građani u svim istraživanjima ukazuju da je korupcija široko rasprostranjena u crnogorskom društvu – kazao je Vujičić.

On ističe da SDT mora mnogo efikasnije da uđe u ovu borbu i da ne smije biti propusta kao na primjeru građevinskih inspektora iz Budve koji nijesu procesuirani na vrijeme.

– Prijave protiv njih su stajale u fioci više mjeseci – ukazuje Vujičić.

Iako je SDT-u, kako primjećuje, potrebno još tužilaca i dodatno osnaživanje specijalnog policijskog tima, to ne smije biti razlog nepostupanja ili zakašnjelog postupanja u očiglednim koruptivnim slučajevima.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić navodi da je korupcija, zahvaljujući brojnim propustima vršilaca vlasti, dobila prostor za sistemsko širenje. Već dugo se civilni sektor, kako navodi, bori da se institucije oslobode neprimjerenog političkog uticaja, da se profesionalizuju i budu samostalne u radu, da se ozbiljno shvati potreba sveobuhvatne borbe protiv korupcije, ali tek sada, kada je rasprostranjenost korupcije poprimila zabrinjavajuće razmjere, došlo je do određene reakcije tužilaštva.

– Pohvalno je što su se napravili ozbiljniji koraci, ali oni su još uvijek više dokaz da je korupcija sveprisutna i da tek predstoji proces jačanja institucija, koga nema bez jasne političke volje. Jasno je da je borba protiv korupcije selektivna, a taj pristup se razvija decenijama, vuče korijene još iz jednopartijskog sistema. Tužilaštvo je u kontinuitetu institucija jako kontrolisana od strane političke moći. Politički sistem u kome djeluje tužilaštvo, gdje nemamo smjenjivost vlasti, nije ohrabrujući – konstatuje Marić.

M.S.

---

Mršave rezultate koriste za debelo reklamiranje
Boris Marić kaže da rezultati u borbi protiv korupcije realno postoje, ali su daleko od potrebnih.

– Jasno je da se jednim dijelom koriste kao marketing. Ono što zabrinjava je da društvu nedostaje suštinska debata o radu tužilaštva, zasnovana na jasnim argumentima i stručnosti. Mnogo je, sa jedne strane, propagandističke kritike, a, sa druge strane, neumjesnog marketinga. Takva situacija direktno potkopava ionako slabašan integritet tužilaštva. Crnogorskom društvu treba jasan glas iz tužilaštva, priznanje da je korupcija sistemska, da je njeno izvorište u političkim interesima, da je doprinijela jačanju organizovanog kriminala, da se ima jasna volja i plan za borbu, da će mač zakona biti prema svima jednak, bez selektivnosti. To bi primjera radi mogli da pokažu i spreme se za prve naredne izbore – zaključuje Marić.